Kineski zid
![Picture](/uploads/2/6/2/5/26252836/5200734.jpg?639)
Veliki kineski zid se na kineskom naziva Čang Čeng. Ovaj zid je najveće utvrdjenje sagradjeno u istoriji. Smatra se i jednim od najlepših arhitektonskih ostvarenja u daljoj istoriji svetske civilizacije. Ovo je odbrambeni zid koji su Kinezi sagradili oko 250. godine pre nove ere za odbranu od mandžurskih Tatara. Gradilo ga je više kineskih vladara i istorija njegovog nastanka je veoma duga. Protežući se od istoka na zapad Kine, Veliki zid se uzdiže i spušta preko planina, stepa i pustinja. Veličina Kineskog zida, nepristupačnost terena, i dužina vremena izgradnje, su retki, ne samo u Kini, nego i u celom svetu. U to vreme države Yan, Zhao i Qin su često bile pustošene od strane moćnih nomadskih plemena sa severa, pa su bile prinuđene da izgrade odbrambene zidove sa stalnim vojnim posadama, duž svojih severnih granica. Tako je počela gradnja onoga što su Kinezi kasnije nazvali Veliki zid. U istoriji Kine bilo je i drugih velikih zidova osim onog izgrađenog u vreme dinastije Qin. Više od 20 državica i dinastija pre i posle dinastije Qin su izgradile odbrambene zidove u raznim oblastima. Veliki zidovi koje su podigle dinastije Han ( 206.p.n.e.-220.n.e.) i dinastija Ming, su bili dugi svaki preko 5000 km. Ipak je najduži zid podignut u vreme dianstije Han – više od 10.000 km.
Poslednji je izgrađen Veliki zid iz doba dinastije Ming i predstavlja najsavršeniju građevinu gledano sa tačke odbrambene arhitekture. Izgradnja je trajala više od 200 godina. Veliki zid koga danas možemo videti predstavlja ostatke upravo zida izgrađenog za vreme vladavine Minga. Antički arhitekti su se trudili da usavrše njegovu izgradnju kako bi uspešno služio svojoj svrsi. Glavno telo Velikog zida je dugo preko 5000 km, povezujući desetine hiljada kula. Osmatračke kule su nazivane i “dimni bežuljci”. Građene su u sklopu zidova, obično na vrhovima planina, i tačkama koje se mogu dobro videti sa velikih daljina. U slučaju pojave neprijatelja signal – plamen i dim – su prenošeni do vojne uprave koja je dalje odlučivala o vojnoj akciji.
Veliki zid je građen i rušen deleći sudbinu kineskih dinastija tokom perioda od 2700 godina. Danas se ostaci zida mogu naći u 16 provincija i autonomnih pokrajina na severoistoku, severu i severozapadu Kine, a naročito duž toka reke Huanghe. Procenjuje se da je ukupna dužina svih ogranaka zida dugačka više od 50.000 km, a oko 200 kilometara zida, na različitim njegovim delovima, je dostupno za šetnju turistima.
Poslednji je izgrađen Veliki zid iz doba dinastije Ming i predstavlja najsavršeniju građevinu gledano sa tačke odbrambene arhitekture. Izgradnja je trajala više od 200 godina. Veliki zid koga danas možemo videti predstavlja ostatke upravo zida izgrađenog za vreme vladavine Minga. Antički arhitekti su se trudili da usavrše njegovu izgradnju kako bi uspešno služio svojoj svrsi. Glavno telo Velikog zida je dugo preko 5000 km, povezujući desetine hiljada kula. Osmatračke kule su nazivane i “dimni bežuljci”. Građene su u sklopu zidova, obično na vrhovima planina, i tačkama koje se mogu dobro videti sa velikih daljina. U slučaju pojave neprijatelja signal – plamen i dim – su prenošeni do vojne uprave koja je dalje odlučivala o vojnoj akciji.
Veliki zid je građen i rušen deleći sudbinu kineskih dinastija tokom perioda od 2700 godina. Danas se ostaci zida mogu naći u 16 provincija i autonomnih pokrajina na severoistoku, severu i severozapadu Kine, a naročito duž toka reke Huanghe. Procenjuje se da je ukupna dužina svih ogranaka zida dugačka više od 50.000 km, a oko 200 kilometara zida, na različitim njegovim delovima, je dostupno za šetnju turistima.